Američki psiholog Bornstajn (Marc H. Bornstein), istraživač u oblasti razvojne psihologije i roditeljstva, tvrdi da „roditeljstvo počinje tokom ili prije trudnoće“.

Period trudnoće, porođaja i „čuvenih“ 40 dana nakon porođaja, je period u kojem život u  porodici doživljava određenu vrstu tranzicije u roditeljstvo i kvalitet i kontinuitet života doživljavaju određene promjene. Centralno mjesto ove tranzicije ima žena i njena buduća uloga.

Psihološkim eksperimentalnim istraživanjima, došlo se do toga da u hijerarhiji bioloških motiva, univerzalni materinski instinkt stoji u vrhu hijerarhije, kao jači od motiva gladi i žeđi. Premda ima jaku biološku osnovu, materinstvo je kompleksan vid socijalnog ponašanja, koje u mnogome zavisi  od lične istorije žene i brojnih situacionih faktora.

Kad bismo zaustavili slučajne prolaznike i tražili od njih da nam kažu svoju predstavu žene u devetom mjesecu trudnoće, pored dominantnih fizičkih karakteristika, vjerujem da bi dominirala predrasuda o emocionalno nestabilnoj, nervoznoj i konfliktnoj osobi. Zašto?

Ovaj period tranzicije, kod oba roditelja, a naročito majke, trpi intenzivnu promjenu na psihološkom planu i zahtijeva određenu vrstu mentalne pripreme i reorganizacije, pa mogli bismo reći i da pomenuta predrasuda svakako ima osnovu. Mentalna priprema i reorganizacija podrazumijeva novo viđenje sebe, kako majke, tako i oca, prije svega prilagođavanje majke za svoju novu ulogu i formiranje reprezentacije sebe kao majke. Samim tim, priprema za materinstvo obično je praćena brojnim konfliktima, jakim emocijama, ambivalencijom i anksioznošću.

Strahovi i brige žene u ovom periodu života su karakteristična stanja i različita su, uglavnom zavise od ličnih karakteristika trudnice, ali mogu se i generalizovati.

U suštini, dominantna je briga žene o tome da li će adekvatno i kompetentno  odgovoriti na materinsku ulogu, da li će uspjeti da bude sigurna baza svom djetetu, da li će odgovoriti na potrebe svog djeteta, pokazati mu ljubav na pravi način i dati podršku i adekvatno reagovati na bebin problem.

Sledeća vrsta strahova je usmjerena ka očekivanjima od same bebe i njene prirode, da li će biti zdrava, „laka“, „teška“ beba, kako će se uspavljivati, hoće li biti plačljiva ili ne, i tome slično.

Kod velikog broja žena postoje i strahovi koji su usmjereni ka gubitku lične slobode u ulozi majke i neispunjenošću tom ulogom, strahom da neće imati „vremena za sebe“ i da će osjetiti prazninu u toj ulozi.

I na kraju, važno je spomenuti i strahove i brige trudnice u vezi sa socijalnom poželjnošću,  da li će zadovoljiti okruženje ispunjavanjem svoje materinske uloge.

Ono što je važno u ovom periodu života jedne trudnice je podrška bliskog okruženja, prvenstveno budućeg oca, da se lakše adaptira na fiziološke, mentalne i socijalne promjene koje nosi trudnoća i kasnije roditeljstvo i informisanost o svemu što materinska uloga nosi, čime se značajno mogu ublažiti strahovi i brige karakteristični za ovaj period života, a samim tim i poboljšati sami kvalitet života. Kasnije čitanje i  informisanje o razvoju bebe, praćenje razvojnih faza kroz koje ona prolazi, razmatranje  onog što je čeka, može unijeti dodatnu dinamiku i ljepotu u život jedne porodice.

Izvjesnost rođenja djeteta, preuzimanje uloge roditelja i odgovornosti za novi život, podrazumijeva javljanje ovakvih psiholoških stanja, a jako je važno pronaći dobre strategije za savladavanje navedenih briga i strahova. Ono čime nauka može utješiti buduće majke u vezi sa kapacitetom i snagom koje su im potrebne za „novog čovjeka“, je dokaz da je kapacitet zdrave majke da odgovori na potrebe djeteta, uvijek proporcionalan kapacitetu djetetovih potreba, to jest da uvijek imamo onoliko „snage“ koliko nam je potrebno, samo je važno da je ne kočimo i ne gušimo, već pronađemo način da je ispravno kanališemo.

 

„Imajte poverenja u sebe. Znate više nego što mislite.“ (Dr Bendžamin Spok i dr Stiven Dž. Parker, „Nega dece po doktoru Spoku“, Mono & Manana, Rad, 2003)

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva