Vitamin C ili askorbinska kisjelina spada u grupu hidrosolubilnih vitamina (vitamina rastvorljivih u vodi).  O njemu se najviše zna i najopisivaniji je vitamin do sada. Njegova uloga u organizmu je veoma značajna i višestruka. Najznačajniji je antioksidans među hidrosolubilnim vitaminima.

Učestvuje u brojnim biološkim procesima . Vitamin C se koristi u prevenciji i terapiji raznih bolesti, kao što su  : skorbut, krvarenje i upala desni zuba, infekcije, hronične bolesti, difterija, sinuzitis, povišene tjelesne temperature, opekotine…

Takođe, ovaj vitamin je neophodan za stvaranje kolagena i karnitina. Askorbinska kisjelina potpomaže absorbciju gvožđa pa se koristi u liječenju anemije preparatima gvožđa, potpomaže regenerisanje vitamina E.

U prehrambenoj industriji  koristi se i kao konzervans.

U organizmu ne može doći do hipervitaminoze jer se višak ovog vitamina izlučuje mokraćom. Dok, nedovoljni sadržaj vitamina C u organizmu dovodi do hipovitaminoze koja se masovno javlja u proljećnim mjesecima jer namirnice koje se tada jedu ne sadrže dovoljne količine ( suva zrnasta hrana, hleb, namirnice životinjskog porijekla, masti, šećer ) ili su zbog dugog kuvanja ili nepravilnog čuvanja osiromašene količinom ovog vitamina.  Takođe, svježe namirnice biljnog porijekla koje sadrže vitamina C u optimalnim količinama  u tim mjesecima nepristupačne zbog ograničenih količina ili cijene.

Hipovitaminoza manifestuje se : umorom, malaksalošću, smanjenom radnom sposobnošću, krvarenjem iz desni… Dug period bez ovog vitamina izaziva skorbut, koji se prepoznaje po krvarenju oko korjena dlake, petehijalnim ili većim krvarenjima u sluznicama, potkožnom tkivu, unutrašnjim organima…insuficijencijom nadbubrežne žlijezde, velika neotpornost organizma.

Vitamin C osjetljiv je na kiseonik iz vazduha, svjetlost, zagrijavanje i reaguje u prisustvu alkalija, kada dolazi do njegovog gubitka, u zavisnosti od dužine trajanja agensa, do gubitka i do 40%, zato se preporučuje upotreba sirovog voća i povrća.

Dnevne potrebe vitamina C kreću se od 60 – 120 mg, dok se zbog sve stresnijeg načina življenja koji zahtijeva pojačane doze antioksidanasa, ova količina korigovala na 100 – 150 mg na dan. U terapijske svrhe koriste se znatno veće doze.

Najveći izvori vitamina C su :

  • Paprika, paradajz, kupus, celer, peršun, blitva, spanać, zelena salata, endivija, prokelj, karfiol, brokula, špargla, paradajz, keleraba…
  • Limun, kivi, narandža, grejpfrut, jagode, maline, kupine, mandarine, šipak, crna ribizla, dinja, mango, papaja, lubenica….
  • Meso i mlječni proizvodi sadrže male količine vitamina C

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva