Atopijski dermatitis je uglavnom hronično (jer traje dugo) oboljenje kože, koji pogađa veliki dio svetske populacije. Smatra se da je to tip alergijskog odgovora  ili osjetljivosti kože. Atopijski dermatitis (dermatitis atopica), astma(asthma) i alergijska kijavica (allergic fever) predstavljaju poznatu trijadu bolesti, gdje bitnu ulogu igra hereditet (nasleđe),pa se zato pojavljuje kod većeg broja članova porodice. Atopijska komponenta se dovodi u vezu sa nasljeđem, jer  oko 25% djece čiji je jedan roditelj atopičar sklona su atopijskom dermatitisu, a šansa se povećava na 50% ako su u pitanju oba roditelja.

Dakle, sam naziv “atopija” ukazuje na naslednu predispoziciju, a “dermatitis” upalu kože koja daje poznate simptome: crvenilo, otok, pucanje, krustozne promjene, suvoću kože, mjehurići sa tečnim ili sa gnojnim sadržajem.

Kada se javlja?

Može da se pojavi u svim uzrasnim dobima, ali je najčešći kod odojčadi i male djece.Ima svoje oscilacije u pojavljivanju, sa smjenom perioda pogoršanja (exacerbation) i povlačenja simptoma (remission). Većina djece odrastanjem ulaze u remisiju sa tipom kože koja je suva, osjetljiva i iritabilna, tako da imaju  predispoziciju prema kontaktnim dermatitisima (contact dermatitis), pogotovo ako se bave zanimanjima koja uključuju često pranje ruku ili izloženost hemikalijama.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza atopijskog dermatitisa bazira se na vizuelnom pregledu kože i fizikalnom pregledu ljekara. Pregledom se utvrđuje postojanje karakterističnih kožnih promjena na predilekcionim mjestima. Podatak o pojavi sličnih kožnih promjena među članovima porodice, kao i pojava drugih zdravstvenih problema kao što je polensk akijavica ili astma (pozitivne porodične anamneze) je bitan u postavljanju dijagnoze.

Relativni značaj u postavljanju dijagnoze imaju kožni scratch/ prick testovi, koji se baziraju na grebuckanju/bockanju  kože iglom koja sadrži malu količinu alergena. Navedeni kožni testovi  imaju ograničenu dijagnostičku vrijednost, jer se lažno negativan rezultat često dobija u slučaju kada je koža “prezasičena” prethodnim tretmanima ili postoji prevelika izloženost alergenima iz okruženja. Lažno pozitivan rezultat se očekuje kada je koža hipersenzitivna, “reaktibilna”.

U dijagnostici atopijskom dermatitisa značajno je dokazati povišen nivo eozinofila u krvi (vrsta bijelih krvnih ćelija), kao i povišen novo IgE antitjela.

U nekim slučajevima postavlja se indikacija za biopsijom kože (patch testing) ili uzimanjem malog uzorka-komada kože i njegovo mikroskopsko posmatranje u posebnim laboratorijama.

Kako se tretira i liječi?

Prevencija, pravilnom njegom i tretmanom kože pogotovu kada su u pitanju  djeca u nižem uzrastu, a naročito u periodu odojčeta (do navršene prve godine dana) je veoma bitna za prognozu i uspjeh liječenja. Ako poštujemo pravila koja se savjetuju, isključimo ili svedemo na minimum spoljne riziko faktore koji utiču negativno, možemo očekivati dobru sanaciju neprijatnih kožnih manifestacija.

Ono što treba imati na umu je da  na atopijski dermatitis nepovoljano utiče: hladno vrijeme, nošenje vunene, sintetičke, grube, tjesne odjeće ili obuće, upotreba sredstava koji iritiraju kožu kao što su sredstva za ličnu higijenu, parfemi desodoransi, izloženost uticaju prašine, grinje, dima cigareta, polena, cvijeća, perut i sekreti životinja, i sve ostalo za koje osoba pokazuje netoleranciju. Emocionalno stanje u smislu stresa,napetosti ili depresije, superponirane kožne  infekcije, takođe imaju značajan utjecaj na atopijski dermatitis.

Određene namirnice deluju kao alergeni, prije svega u odojčadi i male djece kao što su: jaja, kikiriki, mlijeko, riba, proizvodi od soje i pšenice. Zato se ne savjetuju u ishrani. Takođe, kada je riječ o ovim riziko namirnicama, ne postoje jasne kliničke studije, ali neki radovi objavljuju značajnu povezanost između eliminacione dijete u ishrani trudnice. Naime, smatra se dobrom preventivnom mjerom ako trudnica izbjegava ove riziko namirnice u ishrani tokom kasne trudnoće i tokom perioda dojenja. Svakako, ne postoji dilema da dojenje bebe u trajanju od najmanje četiri ili šest mjeseca ima dobar zaštitni uticaj na djete.

Treba izbjegavati vruće i dugo (više od 10 do 15 minuta), kupanje i tuširanje. Danas su dostupne  specijalne kolekcije za suvu, ekcematoznu i osjetljivu kožu, tako da je veoma važno da se isključivo one primjenjuju.  Nanesite lubrikant odmah nakon kupanja. Voditi računa da su kratki nokti. Oblačiti isključivo pamučnu odeću. Povremeno se savjetuje korišćenje antialergijskih lijekova (antihistaminici) u svrhu smirivanja simptoma noćnog svraba.

Kortikosteroidne masti i kreme treba koristiti povremeno i uz kontrolu ljekara, zbog neželejnih efekata pogotovu u dječijem uzrastu.  Takođe, ljekar procjenjuje opravdanost primjene kortikosterida u vidu tabletica, u fazama pogoršanja kožnih promjena.

Takrolimus (protopic) i  pimecrolimus ( Elidel)  su lijekovi koji se primjenjuju lokalno i po mehanizmu djelovanja su imunomodulatorni lijekovi.   Takođe, jako bitno da se ne koriste bez nadzora ljekara.

Novije klase lijekova za poboljšanje i jačanje barijere kože uključuju Atopiclair i MimyX. Mogu se koristiti u kombinaciji sa lokalnim  kortikosteroidima i drugim emolijensima u cilju ublažavanja suhoće kože.

Na kraju najbitniji savjet jeste atopjski dermatitis ima karakter dugog trajanja, sa fazama pogoršanja i smirivanja tegoba, pa je važno naučiti živjeti sa atopijskim dermatitisom dobrim preventivnim mjerama i pravilnim tretmanom.

Tagged with:
 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva