Treba iskoristiti trudnoću kao period u kojem se jedna grupa žena jedino redovno javlja na ginekološki pregled da se urade pregledi na rano otkrivanje raka grlića materice. Ti pregledi podrazumjevaju uzimanje PAPA testa i pregled grlića pod uveličanjem tzv. KOLPOSKOPIJU.

Trudnice su veoma motivisina da im se urade svi pregledi , analize i testovi kako bi se kontrolisalo njihovo zdravlje i zdravlje bebe, zato bi bila veoma velika greška ginekologa , ako ne iskoristi tu motivaciju zena i ne predlozi im i uradi kolposkopiju i PAPA test tokom trudnoće, u sklopu redovnih kontrolnih pregleda.

Pošto trudnice često krvare u prvom tromjesečju, a većina njih ima i pojačan vaginalni isjedak to dodatno maskira sliku raka grlića materice koji ako daje rane simptome, oni su upravo ti :krvarenje i pojačan vaginalni isjedak.

Postoje neki podaci da oko 5% nalaza PAPA testova u trudnoći pokazuje nenormalnost u smislu atipije ćelija.

Preporuka većine udruženja ginekologa koja se bave ovim problemom je da iako se otkriju promjene / atipije epitela cervixa (grlića materice) one se tokom trudnoće prate kolposkopski i citološki (PAPA), a rješavaju se nakon porođaja 8/12 nedelja na osnovu novog nalaza koji se tada uradi .

Kolposkopija je posmatranje grlića materice pomoću aparata koji uvećava nekoliko puta, uz to posmatranje grlić se premazuje i odredjenim rastvorima (rastvor sirćetne kisjeline i Lugolov rastvor) i gleda kako se boji epitel grlića. Ono što takvo posmatranje grlića u trudnoći otežava jesu promjene koje se normalno na grliću u trudnoći dešavaju. Zato se, ne rijetko, kolposkopske slike tokom trudnoće pogrešno protumače kao sumnjive na karcinom.

Dobra strana je što se tokom trudnoće epitel evertira (izvrne) i postaje dostupniji pregledu, a loša je strana što trudnica ima uvjek pojačan strah i treba je objasniti da kolposkopija u trudnoći nije štetna, i neće ugroziti njenu bebu.

 

Nekada je kolposkopija otežana, pogotovo ako se radi u odmakoj trudnoći i kada prednjačeći dio ploda pritiska ma mokračnu bešiku i zid vagine pa je grlić teže dostupan pregledu. Obilna sluz iz glića je fiziološka pojava u trudnoći, ali smeta ponekad tokom kolposkopije.

Povećana koncentracija hormona (estrogena) u trudnoći pojačava prokrvljenost grlića i dovodi do drugaćije boje epitela (lividitet) i do uvećanja (hipertrofije) grlića. normalno je da je zbog toga i pojačana vaskularizacija pa često se javlja krvarenje nakon pregleda.

Mnoge kolposkopske slike koje su atipične (aceto wite epitel, izražena punktacija ili mozaik)  u trudnoći su “normalne” , van trudnoće bi bile sumnjive.

Treba i to napomenuti da je u trudnoći zbog izražene promjene ,odnosno pretvaranja jedne vrste epitela u drugi , osjetljivost ćelija epitela grlića na onkogene agense kao što je HPV virus izraženija.

Kod sumnjivih kolposkopskih slika ponekad je neophodno uraditi i patohistološku potvrdu , odnosno biopsiju kako bi se uzeo mali komad tkiva grlića i analizirale pod mikroskopom promjene na ćelijama.

Pošto je rizik od krvarenja povećan , rade se tzv ciljane biopsije, često se nakon biopsije stavlja šav i biopsija se radi samo ako je opravdana .

Cilj kolposkopije u trudnoći je da se isključi karcinom -rak grlića materice.

Svaka druga promjena u trudnoći se tretira “poštedno” prati se kolposkopski i citološki, a tek nakon porođaja rješava.

Konizacija ili LETZ vrlo su rizični zbog opasnosti od sopntanog pobačaja, ili prijevremenog porodjaja.

Ciljana biopsija dolazi u obzir samo kod kolposkopski suspektnog nalaza na invazivni karcinom.

Endocervikalne kiretaže se ne rade u trudnoći.

Tagged with:
 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva