Prolazak kroz ovaj period je poprilično individualan, što znači da će svaka žena doživjeti menopauzu na poseban način. Ono što je zajedničko kod većine žena kao možda prvi znak je poremećaj menstrualnog krvarenja i talasi vrućine “valunzi”.

Nepravilnosti menstrualnog ciklusa

U početku, ciklusi mogu postati kraći pa žena ima više ciklusa u godini dana. Kasnije ciklusi najčešće postaju duži (manje ciklusa u godini dana), mogu povremeno izostati i zatim se ponovno za izvjesno vrijeme pojaviti.

Simptomi koji čine predmenstrualni sindrom (PMS) takođe traju duže. Krvarenje se može produžiti ili skratiti a količina menstrualne krvi može postati veća ili manja. Navedeni simptomi u svezi s menstrualnim ciklusom nisu karakteristični samo za približavanje menopauze i zato je  uvijek potrebno isključiti bolesti i stanja koja se mogu ispoljiti na taj način.

Posjeta ginekologu se svakako preporučuje ako ciklus bude kraći od 21 dan, ako krvarenja traju duže od sedam dana ili ako se produžavaju za nekoliko dana više nego što je bilo uobičajeno, ili ako se pojavi krvarenje u sredini ciklusa između dva menstrualna krvarenja i ako menstrualna krvarenja budu obilnija nego inače.

 

Talasi vrućine

Talasi  vrućine traju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (najčešće 3-5), a mogu se ponovno pojaviti ako se liječenje prekine.  Osnovni je uzrok u “kvaru na termostatu”, centru za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi u mozgu i koji je takođe osjetljiv na smanjenje nivoa hormona  estrogena, iako se tačan mehanizam još uvijek ne zna.

Uobičajeno su talasi vrućine praćeni znojenjem (češće noću) i ubrzanim radom (“lupanjem”) srca, te osjećajem uznemirenosti, rijetko osjećajem panike. Nastaju zbog povećanog protoka krvi u površnim (potkožnim) krvnim sudovima zbog pokušaja tijela da smanji tjelesnu temperaturu.

Psihološke promjene

Na sreću, ipak nisu sve žene podložne pojavi takvih simptoma. Neke ih imaju u znatno blažem obliku i traju znatno kraće. Naovo promjene osim hormona dodatno utiču i drgi faktori kao što su : odrastanje i odlazak djece od kuće, vidljive  posljedice starenja, blizina penzionisanja itd..

Žene koje su prije bile sklone depresivnom ponašanju mogu tokom perimenopauze oboljeti od prave depresije koja se ispoljava  hroničnim umorom, gubitkom interesa za uobičajene sadržaje i životne aktivnosti i potištenošću. Ili suprotno , žene koje su spremnije početi drukčije živjeti, opisat će iskustvo s menopauzom kao period u kojem su ostvarile veće ispunjenost životom, unaprijedile ili poboljšale svoje odnose s ljudima iz porodice  ili poslovne i druge okoline.

Promjene polnih i mokraćnih organa (urogenitalna atrofija)

Jedna je od čestih tegoba žena u perimenopauzi i postmenopauzi urogenitalna atrofija. Ona nastaje zbog smanjenja estrogena (ženskih polnih hormona) u jajnicima žene. Pod njihovim uticajem sluzokoza vagine i mokraćne cijevi relativno je debela jer je sačinjava više slojeva ćelija. Zbog toga kao i zbog dovoljnog  vlaženja (takođe pod uticajem estrogena), ta sluzokoza je otporna na mehaničke povrede. Estrogeni povoljno utiču na rast korisne vrste mikroorganizama bakterije , koja zahvaljujući estrogenima prevladavaju  u bakterijskoj flori vagine. Zbog njihove aktivnosti u vagini  prevladava kisela sredina , koja štiti vaginu od štetnih mikroorganizama, uzročnika upale.

U postmenopauzi, razdoblju nakon posljednja fiziološkog krvarenja iz materice, stanje se drastično mijenja: sluznica postaje istanjena, a promijenjen je i sastav bakterijske flore. Posljedica navedenih promjena je pojava  simptoma urogenitalne atrofije. Uobičajeno je vrijeme njihove pojave 4-5 godina nakon menopauze, ali je moguće i nešto ranije.

Vagina postaje suva, skraćuje se i postaje manje elsatična, polni odnosi postaju jako bolni ili čak nemogući, često je peckanje ,svrab, žarenje, dok je pojačan ivaginalni sekret  znak upale. Pošto  promjene zahvataju i mokraćni sistem pojavljuje se učestala potreba za mokrenjem, noćno mokrenje, osjećaj hitnosti, bol pri mokrenju i učestale bakterijske infekcije mokraćne cijevi i mokraćnog bešike.

Mnoge žene u tom razdoblju života zbog navedenih simptoma često uzimaju antibiotike. Procjenjuje se kako i do 80 posto žena u postmenopauzi pati zbog simptoma urogenitalne atrofije.

Osteoporoza

Degenerativne promjene najčešći su uzrok bolau mišićima i zglobovima, a estrogeni mogu umanjiti subjektivne tegobe zbog tih promjena. Od toga je mnogo važnije kako nedostatak estrogena ima uticaj i na kosti, koje postepeno postaju sve poroznije te sklonije prelomima pri malim opterećenjima i pokretima .

U postmenopauzi kod više od 50 posto žena smanjena je koštana masa. Sama osteoporoza nema upozoravajućih simptoma. Bol u leđima može biti simptom već nastalog preloma jednog ili više pršljenova. Prelom podlaktice ili kuka može dovesti do toga da su žene zavisne od tuđe njege  pomoći.

Zbog posledica preloma kuka umire približno 10-15 posto žena, dok velki broj žena se  nikada potpuno ne oporavi.

Ako ste prije vremena ušli  u postmenopauzu, mršavije ste građe, ako ste zapazili da ste izgubili tjelesnu visinu, pušite, konzumirate više alkohola i crne kafe, unosite manje namirnica bogatih kalcijumom, ako je u vašoj porodici bilo slučajeva osteoporoze i osteoporotičnih preloma, tada imate veći rizik za osteoporozu.

Promjene konstitucije tijela

Od sredine treće decenije života (poslje 35 godine života) do menopauze žene se udebljaju prosječno 17 kg. Mnoge žene povezuju debljanje s menopauzom i uzimanje hormonske terapije, iako to naučno  nije dokazano.

Mnogo je vjerovatnije da je debljanje posljedica promjene načina života, posebno smanjenja fizičke aktivnosti bez koje suvišne kalorije jednostavno nemaju dje “izgorjeti”, povećana unosa hrane i pića (alkohol  obiluje kalorijama!).

Osim nedostatka estrogena, promijenjena je i osjetljivost tijela na druge hormone. U krajnosti , tijelo žene postaje manje ženstveno. Dolazi do povećanja tjelesne težine, dok se masno tkivo iz područja zadnjice  i kukova premješta u područje trbuha. Slikovito rečeno, figura žene se mijenja iz kruškolike u onu nalik jabuci. Neki će reći i da postaju sličnije muškarcima, jer je opisani raspored masnoga tkiva karakterističan za muškarce.

Promjene kože

Nedostatak hormona u klimakteriju pomaže promjenama na koži koje su posljedica starenja: koža postaje suva, tanja, neelastična, mjestimično ispucala, produbljuju se bore. Kosa se prorjeđuje i gubi sjaj, smanjuje se količina stidnih dlaka.

Centralni nervni sistem

Receptori za  estrogene nalaze se i u mozgu, između ostaloga i u dijelovima koji su odgovorni za ponašanje, koncentraciju i pamćenje. Mnoge žene navode kako su u tom periodu  postale razdražljive, osjetljive na sitnice, sklone burnome reagovanju (češće tokom “napada” talasa vrućine), sklone plaču. Osim toga navode teškoće pri koncentraciji, pamćenju i sl..

Utvrđeno ja kako estrogeni poboljšavaju protok krvi kroz mozak, poboljšavaju stvaranje neurotransmitera, smanjuju nastajanje tmaterija koja se smatra jednim od mogućih uzroka Alzheimerove demencije (oblika duševnog i intelektualnog propadanja koja se karakteriše progresivnim zaboravljanjem).
Estrogeni ublažuju klimakterične smetnje koncentracije i zaboravlnost, kao i osjećaj tjeskobe i potištenosti i/ili razdražljivosti.

Srce i krvni sudovi

Sa starenjem se rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti znatno povećava. Tako se npr. u žena u postmenopauzi rizik za koronarnu srčanu bolest povećava za 45 posto, a rizik za moždani udar za 20 posto.

Jedan je od glavnih uzroka tome gubitak zaštitne uloge estrogena, ženskih polnih hormona, koji u fertilnom periodu žene nastaju u jajnicima žene, a nakon menopauzedolazi do smanjenja ili potpunog prestanka lučenja tih hormona. Eksperimentalna su istraživanja na životinjama dokazala  kako estrogeni usporavaju nastanak ateroskleroze. U ljudi je jasno potvrđeno da estrogeni smanjuju nivo lošeg i povećavaju nivo dobrog holesterola. Zaštita estrogena poslje  menopauze nestaje. Ako se estrogeni primjenjuju kao hormonsko liječenje, postoji  povoljan efekat na srce i krvne sudove.

 

 Ostale promjene

Starenje i nedostatak estrogena mogu dovesti i do promjena na desnima  i zubima, očima (suvoća oka ili prekomjerno suzenje), noktima (postaju suvi i lomljivi), itd.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva