Tačna je izreka „ Zdravlje na usta ulazi “, ali isto tako dolazi i bolest.

Ako tačno znate koje namirnice treba da jedete – ili da izbjegavate – zavisno od vašeg zdravstvenog stanja, znači da raspolažete jedinstvenim bogatstvom znanja za liječenje ili prevenciju zdravstvenih problema, od kijavice do raka.

Za većinu nas, čudesni ljekovi su rezultat sjajnih ideja farmaceutskih genija, koji će izliječiti sve naše muke. Ali mnogi naučnici se sve više bave traženjem drugačijeg ljekovitog blaga nađenog u prirodi. Ti ljekovi dolaze od drugih živih bića i biljaka.

Zar nije pravo čudo to što bijeli luk može da ubije ćelije raka? Što supstance u spanaću mogu da zarobe i parališu virus koji izaziva najgora oboljenja?

U ishrani kao prevenciji od bolesti, prije svega trebalo bi se pridržavati četiri osnovna principa pravilne ishrane a to su :

  • Racionalna ishrana – predstavlja odnos između količine unijete hrane i količine utrošene u organizmu za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd. Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane, Racionalna ishrana istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vrijedne tako da se ne umanjuje nutritivna vrijednost jela.
  • Uravnotežena ili umijerena ishrana – predstavlja optimalnu količinu hranljivih sastojaka. Ona ne sme biti ni preobilna niti nedovoljna , ne samo u energetskom smislu, već i u pogledu i drugih hranljivih sastojaka, posebno vitamina i minerala. I preobilna i nedovoljna ishrana mogu dovesti do različitih poremećaja u organizmu i slabljenja njegove vitalne sposobnosti.
  • Raznovrsna, mešovita ishrana – obuhvata dva pojma: grupe namirnica i vrstu jela. U toku dnevnog jelovnika potrebno je uzeti namirnice iz svih 7 grupa, odnosno 5 grupa ako se posmatra piramida ishrane. Zbog bogatstva naše, a i stranih kuhinja, jela trebaju biti raznovrsna i bez čestih ponavljanja, naravno ukoliko je to moguće. Truditi se da ishrana bude što raznovrsnija.
  • Ravnomernost obijeda (dnevni ritam obijeda) – neophodno je u  toku dana uzeti više obijeda sa manjom količinom hrane, a posebno nepravilno cijelokupnu količinu hrane uzeti u obliku jednog obijeda, pri čemu se opterećuju organi za varenje, pa i cio organizam.

Kako antioksidanti u ishrani mogu da vas spasu bukvalno svega?

U prevenciji malignih oboljenja naročito se preporučuje ishrana bogata antioksidantima.

Uzrok mnogih teških bolesti jeste toksičnost kiseonika kojim su naše ćelije opkoljene, takozvani oksidansi. Stalne burne hemijske reakcije dovode do raznih oštećenja ćelija , što izaziva mnoge poremećaje.

Tako u našem organizmu postoji borba između molekula kiseonika ( oksidanasa ) i antioksidanasa koji spriječavaju nekontrolisan rad oskidanasa i obezbjeđuju normalno funkcionisanje ćelija. Razni antioksidansi, najčešće unijeti hranom dospijevaju u organizam i bore se da zaštite ćelije na taj način što odbacuju destruktivne molekule kiseonika. Antioksidansi se takođe bore i protiv slobodnih radikala koji takođe ometaju rad zdrave ćelije.

Najveći antioksidanti su : vitamin C , vitamin E, beta-karoten, cink, selen, zatim biljna vlakna koja odstranjuju kancerogene nitrozamine; biljni pigmenti ( hlorofil, flanoidi, beta – karoteni..), neke organske kiseline, indoli, glutation…

Ove supstance se najviše nalaze u svježem voću i povrću.

Kada birate voće i povrće, uzimajte ono tamnije; obično tamnija boja znači i veću količinu antioksidanasa. Isto tako, svježe i zamrznuto voće i povrće imaju više antioksidanasa nego ono iz konzerve, prerađeno ili termički obrađeno.

Uopšte, najviše antioksidanata dobićete ako jedete :

  • Crno grožđe, prije nego zeleno ili bijelo
  • Crveni i žuti crni luk umjesto onog bijele boje
  • Kupus, karfiol i brokulu sirove ili kratko kuvane
  • Bijeli luk sirov i izgnječen
  • Svježe i zaleđeno povrće, prije nego konzervisano
  • Svo povrće pripremano u malo vode ili na pari
  • Čisto, hladno cijeđeno maslinovo ulje
  • Lisnato povrće tamnozelene boje ( spanać,praziluk,blitva..)
  • Crveni grejpfrut
  • Cijeli voćni plod umjesto soka
  • Svježi i zaleđeni sok umjesto konzerviranog
  • Tamnonarandžastu šargarepu, indijski krompir, bundevu

Osim u svom svježem voću i povrću ,antioksidanata imate i u integralnom žitu i proizvodima od žita, zatim leguminozama ( pasulj,grašak,leća,sočivo..)

Na nastanak malignih oboljenja, osim nepravilne ishrane koja je na značajnom mjestu, odlučujuću ulogu imaju i genetska predispozicija, izloženost izazivačima bolesti i zagađivačima.( prehrambeni aditivi, ultravioletna, gama i druga zračenja, alkohol, pušenje, prekomjesna tjelesna masa, prevelik unos šećera, povećan unos zasićenih masnoća, kao i transmasnih kiselina,  ljekovi…)

Sve intenzivnija istraživanja povezanosti ishrane i malignih oboljenja donijela su novije i preciznije podatke, tako da namirnice i njihovu ulogu možemo svrstati u tri grupe ;

  • Namirnice koje mogu podstaći rak ; mesne prerađevine,pretjerana upotreba mesa, masna hrana, velika količina alkohola.
  • Namirnice koje mogu pomoći u sprječavanju raka ; povrće – naročito bijeli luk, kupus, soja, crni luk, šargarepa i drugo korjenasto povrće, paradajz, svo žuto i zeleno povrće, voće, posebno agrumi, masna riba, čaj, mlijeko sa malim procentom masnoće.
  • Namirnice koje mogu spriječiti širenje raka ;  hrana iz mora, bijeli luk, kupusasto povrće ( kupus,karfiol,brokula,raštan ).

 

 

Autor teksta:

Đukić Slađana

Strukovni nutricionista – dijetetičar,

stručni saradnik sajta drFeko.com

Tačna je izreka „ Zdravlje na usta ulazi “, ali isto tako dolazi i bolest.

Ako tačno znate koje namirnice treba da jedete – ili da izbjegavate – zavisno od vašeg zdravstvenog stanja, znači da raspolažete jedinstvenim bogatstvom znanja za liječenje ili prevenciju zdravstvenih problema, od kijavice do raka.

Za većinu nas, čudesni ljekovi su rezultat sjajnih ideja farmaceutskih genija, koji će izliječiti sve naše muke. Ali mnogi naučnici se sve više bave traženjem drugačijeg ljekovitog blaga nađenog u prirodi. Ti ljekovi dolaze od drugih živih bića i biljaka.

Zar nije pravo čudo to što bijeli luk može da ubije ćelije raka? Što supstance u spanaću mogu da zarobe i parališu virus koji izaziva najgora oboljenja?

U ishrani kao prevenciji od bolesti, prije svega trebalo bi se pridržavati četiri osnovna principa pravilne ishrane a to su :

  • Racionalna ishrana – predstavlja odnos između količine unijete hrane i količine utrošene u organizmu za odgovarajuće procese, a to su: termoregulacija, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost, itd. Odstupanje od ove ravnoteže dovodi do preobilne ili nedovoljne ishrane, Racionalna ishrana istovremeno znači uzimanje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vrijedne tako da se ne umanjuje nutritivna vrijednost jela.
  • Uravnotežena ili umijerena ishrana – predstavlja optimalnu količinu hranljivih sastojaka. Ona ne sme biti ni preobilna niti nedovoljna , ne samo u energetskom smislu, već i u pogledu i drugih hranljivih sastojaka, posebno vitamina i minerala. I preobilna i nedovoljna ishrana mogu dovesti do različitih poremećaja u organizmu i slabljenja njegove vitalne sposobnosti.
  • Raznovrsna, mešovita ishrana – obuhvata dva pojma: grupe namirnica i vrstu jela. U toku dnevnog jelovnika potrebno je uzeti namirnice iz svih 7 grupa, odnosno 5 grupa ako se posmatra piramida ishrane. Zbog bogatstva naše, a i stranih kuhinja, jela trebaju biti raznovrsna i bez čestih ponavljanja, naravno ukoliko je to moguće. Truditi se da ishrana bude što raznovrsnija.
  • Ravnomernost obijeda (dnevni ritam obijeda) – neophodno je u  toku dana uzeti više obijeda sa manjom količinom hrane, a posebno nepravilno cijelokupnu količinu hrane uzeti u obliku jednog obijeda, pri čemu se opterećuju organi za varenje, pa i cio organizam.

Kako antioksidanti u ishrani mogu da vas spasu bukvalno svega?

U prevenciji malignih oboljenja naročito se preporučuje ishrana bogata antioksidantima.

Uzrok mnogih teških bolesti jeste toksičnost kiseonika kojim su naše ćelije opkoljene, takozvani oksidansi. Stalne burne hemijske reakcije dovode do raznih oštećenja ćelija , što izaziva mnoge poremećaje.

Tako u našem organizmu postoji borba između molekula kiseonika ( oksidanasa ) i antioksidanasa koji spriječavaju nekontrolisan rad oskidanasa i obezbjeđuju normalno funkcionisanje ćelija. Razni antioksidansi, najčešće unijeti hranom dospijevaju u organizam i bore se da zaštite ćelije na taj način što odbacuju destruktivne molekule kiseonika. Antioksidansi se takođe bore i protiv slobodnih radikala koji takođe ometaju rad zdrave ćelije.

Najveći antioksidanti su : vitamin C , vitamin E, beta-karoten, cink, selen, zatim biljna vlakna koja odstranjuju kancerogene nitrozamine; biljni pigmenti ( hlorofil, flanoidi, beta – karoteni..), neke organske kiseline, indoli, glutation…

Ove supstance se najviše nalaze u svježem voću i povrću.

Kada birate voće i povrće, uzimajte ono tamnije; obično tamnija boja znači i veću količinu antioksidanasa. Isto tako, svježe i zamrznuto voće i povrće imaju više antioksidanasa nego ono iz konzerve, prerađeno ili termički obrađeno.

Uopšte, najviše antioksidanata dobićete ako jedete :

  • Crno grožđe, prije nego zeleno ili bijelo
  • Crveni i žuti crni luk umjesto onog bijele boje
  • Kupus, karfiol i brokulu sirove ili kratko kuvane
  • Bijeli luk sirov i izgnječen
  • Svježe i zaleđeno povrće, prije nego konzervisano
  • Svo povrće pripremano u malo vode ili na pari
  • Čisto, hladno cijeđeno maslinovo ulje
  • Lisnato povrće tamnozelene boje ( spanać,praziluk,blitva..)
  • Crveni grejpfrut
  • Cijeli voćni plod umjesto soka
  • Svježi i zaleđeni sok umjesto konzerviranog
  • Tamnonarandžastu šargarepu, indijski krompir, bundevu

Osim u svom svježem voću i povrću ,antioksidanata imate i u integralnom žitu i proizvodima od žita, zatim leguminozama ( pasulj,grašak,leća,sočivo..)

Na nastanak malignih oboljenja, osim nepravilne ishrane koja je na značajnom mjestu, odlučujuću ulogu imaju i genetska predispozicija, izloženost izazivačima bolesti i zagađivačima.( prehrambeni aditivi, ultravioletna, gama i druga zračenja, alkohol, pušenje, prekomjesna tjelesna masa, prevelik unos šećera, povećan unos zasićenih masnoća, kao i transmasnih kiselina,  ljekovi…)

Sve intenzivnija istraživanja povezanosti ishrane i malignih oboljenja donijela su novije i preciznije podatke, tako da namirnice i njihovu ulogu možemo svrstati u tri grupe ;

  • Namirnice koje mogu podstaći rak ; mesne prerađevine,pretjerana upotreba mesa, masna hrana, velika količina alkohola.
  • Namirnice koje mogu pomoći u sprječavanju raka ; povrće – naročito bijeli luk, kupus, soja, crni luk, šargarepa i drugo korjenasto povrće, paradajz, svo žuto i zeleno povrće, voće, posebno agrumi, masna riba, čaj, mlijeko sa malim procentom masnoće.
  • Namirnice koje mogu spriječiti širenje raka ;  hrana iz mora, bijeli luk, kupusasto povrće ( kupus,karfiol,brokula,raštan ).

 

 

Autor teksta:

Đukić Slađana

Strukovni nutricionista – dijetetičar,

stručni saradnik sajta drFeko.com

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva