Bubuljice, Acne vulgaris, Acne juvenilis ,…kako god ih nazivali, oni koji ih imaju ili su ih imali dobro znaju kakvu su mučnu epizodu prolazili u životu boreći se sa ovim problemom.

Često su ove promjene na koži lica uticale na samopouzdanje, samopoštovanje, mlade osobe, a nebrojeno putu rezultirale izolacijom iz društva, gubitkom samopouzdanje, čak i stigmom.

Sinonim: Acne juvenilis, vulgarne akne.

Akne su dermatoza koja se pojavIjuje na seboroičkim područjima u pubertetu. Karakteriše se poremećenom keratinizacijom sebacealnih folikula sa stvaranjem komedona i posljedičnih upalnih eflorescencija i ožiljaka.

Etiopatogeneza

U nastanku akni sudjeluje više uzročnika npr. hereditet, hormoni i bakterije. Nasljeđivanje je vjerovatno autosomno: dominantno s varijabilnom ekspresijom. Osim veličine lojnica, nasljeđuje se i funkcionalna osjetljivost lojnica na različite podražaje, zbog čega je pojačano izlučivanje loja, a povećana količina loja jedan je  od glavnih uslova za razvoj akni. Hormonski uticaj pojavljuje se u pubertetu, kada  se odnos seksualnih hormona poremeti bilo povećanjem androgena ili sniženjem estrogena. Prevagne li uticaj androgenih hormona dolazi do hipertrofije i hiperfunkcije lojnica, koje pojačano izlučuju svoj sadržaj u folikule, a time razrjeđuju i mijenjaju sastav epidermalnih lipida. Smanjivanjem količine holesterola epidermalnih keratinocita pojačava se adhezija keratinocita, što pojačava folikularnu retencijsku hiperkeratozu, a smanjivanje količine ceramida podstiče jaču hidrataciju folikula, što opet omogućava razmnožavanje različitih bakterija. Promijenjeni način keratinizacije u donjem dijelu folikularnog infundibula dovodi do suženja pilosebacealnog ušća. Nakupljeni loj i odbačene epitelne ćelije ne mogu izlaziti na površinu kože, te se učvršćuju u folikulima u bjelkasto-žućkastu masu koju nazivamo komedonom. Ako je otvor folikula širok i vidljiv u obliku crne tačkice, radi se o otvorenom komedonu (comedo apertus), a ako otvor nije vidljiv okom, stvaraju se sitne polukuglaste bjelkaste materije, koje se nazivaju zatvorenim komedonima (comedo occlusus). U komedonima se nakupljaju aerobni i anaerobni mikroorganizmi. Od aerobnih se nalazi Staphylococcus albus epidermidis, koji nema većeg uticaja na razvoj bolesti. Od anaerobnih nalaze se difteroidi Propionibacterium acnes i propionibacterium granulosum, koji imaju značajnu ulogu u razvoju akni zbog svoje lipolitičke aktivnosti pri čemu trigliceride loja razgrađuju na glicerol i slobodne masne kiseline. Mogu aktivirati komplement i proizvesti hemotaktične supstance. Zbog zastoja loja i iritativnog djelovanja slobodnih masnih kiselina, folikul dilatitira, puca, a njegov se sadržaj proširi u okolno perifolikularno tkivo u kojem se razvija upalna reakcija, što se manifestuje stvaranjem papula, pustula i apscedirajućih čvorova.

Klinička slika

Acne vulgaris jedna je od najčešćih dermatoza. Pogađa oba pola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Prve promjene moguće su i prije 10. godine, no najčešće se pojavljuju između 13. i 15. godine i to nešto ranije kod djevojčica. Teži su oblici nešto češći kod muškog pola. Nakon 20. godine obično se povlače, no mogu potrajati i do 30. godine, pa i duže, posebno kod žena. Vulgarne akne najčešće se pojavljuju na licu, čelu, temporalnoj i preaurikularnoj regiji, na obrazima, nosu i bradi. Nešto rjeđe zahvataju kožu vrata, ramena, gornjih dijelova leđa, sternalnu regiju i nadlaktice. Promjene koje se pojavljuju kod akni mogu se podijeliti na primarne-neupalne, te na sekundarne-upalne. U primarne-neupalne ubrajamo: mikrokomedone, predstadijume komedona, početne promjene retencijske hiperkeratoze u infundibulu koje su vidljive samo histološki, te poslije nastale otvorene i zatvorene komedone. U sekundarne-upalne ubrajaju se: papule, pustule, upalni čvorovi te apscedirajući čvorovi, koji mogu pustulirati i prekrivati se krustama. Kao posljedica upalnih promjena mogu zaostajati fistulirajući komedoni, ciste te atrofični i hipertrofični ožiljci. Prema vrsti eflorescencija i težini kliničke slike bolest dijelimo u nekoliko kliničkih oblika.

 

Acne comedonica

najblaži je oblik bolesti; u kliničkoj slici prevladavaju otvoreni i zatvoreni komedoni, a ponekad po koja papula i papulopustula. Promjene se pojavljuju uglavnom na licu. Seboreja je gotovo uvijek prisutna.

 

 

Acne papulo-pustulosa 

srednje je težak oblik bolesti s polimorfnom kliničkom slikom. Uz komedone nalazimo crvene bolne papule veličine prosa do sočiva (leće), od kojih neke prelaze u papulopustule. Uz lice, promjene se pojavljuju i na leđima te sternalno. Seboreja je uvijek prisutna.

 

 

Acne conglobata 

najteži je oblik bolesti koji je nešto češći kod mladića. Uz komedone, papule, pustule i hemoragične kruste upalni proces zahvata dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva, pa nastaju tvrđi, bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda veličine zrna graška do lješnika. Konfluiranjem čvorova mogu nastati veći, pločasti, tvrdi, crvenkastoplavkasti infiltrati izbočeni iznad površine kože. Infiltrati s vremenom omekšaju i nastaju šupljine ispunjene gnojnim sadržajem, koji se kroz fistule izlučuje na površinu kože. Često zaostaju ružni atrofični i hipertrofični ožiljci u obliku keloida te fistulirajući komedoni i ciste. Uz lice često su zahvaćeni i gornji dijelovi trupa, vrat, nadlaktice pa i glutealna regija. Seboreja je uvijek jako izražena.

 

Dijagnoza

Postavlja se na temelju kliničke slike.

Liječenje

Zavisi od oblika akni. Kod blažih slučajeva primjenjuje se samo lokalna terapija, a kod težih se uz lokalnu daje i opšta terapija. Redovnim čišćenjem kože i lokalnom terapijom nastoji se s kože ukloniti pretjerani lipidni sloj, spriječiti začepljenje otvora folikula i stvaranje novih komedona. Postojeći komedoni istiskuju se mehanički, a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom, a zatim se primjenjuje terapija losionima i kremama.

Kod srednje teških oblika bolesti, uz lokalnu terapiju, daje se i opšta terapija (antibiotici u manjim dozama tokom nekoliko mjeseci).

U terapiji teških oblika akni daju se i sredstva koja smanjuju izlučivanje žlijezda lojnica (sebosupresivi).

Nakon liječenja, rezidualni ožiljci se pokušavaju ukloniti ljuštenjem kože hemijskim sredstvima, brušenjem kože i krioterapijom.

 

 

Ostali oblici akni

 

Acne neonatorum Na obrazima i bradi mogu se kod dojenčadi pojaviti komedoni, rjeđe papule i pustule s jačom upalnom reakcijom okolnoga tkiva. Smatra se da je njihov nastanak uslovljen majčinim hormonima. Terapija je lokalna, uz oprez zbog osjetljivosti dojenačke kože.

Acne excoriee des jeunes filles Uz minimalno izražene akne nalaze se brojne ekskorijacije, kruste i pigmentacije. Pojavljuje se kod mladih i nervoznih osoba koje stalno grebu i istiskuju i najmanju promjenu na koži. Uz lokalnu terapiju često je potrebna i psihoterapija.

Acne menstruationis Oko nedjelju dana premenstrualno izbijaju papulopustule i duboko smještene bolne papule. Terapija je kao kod papulopustuloznih akni.

Acne inversa pojavljuju se uglavnom kod muškog pola. Riječ je o acne conglobata, smještenim aksilarno, ingvinalno, pubično, na zatiljku i kosmatom dijelu glave. Često je potrebno hirurško liječenje.

Acne fulminans ozbiljan je oblik koji se pojavljuje uglavnom kod mladića. Uz naglu pojavu acne conglobata praćenih hemoragičnim krustama na licu, vratu, prsima i leđima, pojavljuje se povišena temperatura i bolovi u zglobovima. Sedimentacija je ubrzana, a leukociti izrazito povišeni. Terapija počinje srednjim dozama kortikosteroida, kojima se dodaje izotretinoin.

Acne venenata nastaje zbog kontakta s brojnim komedonogenim supstancama. Uz komedone pojavljuju se papule i pustule.

Acne cosmetica blaži je oblik koji nastaje nakon duže primjene nekih kozmetičkih preparata, npr. sredstava za sunčanje.

Teži se oblici pojavljuju često kao acne professionalis, a lokalizirani su na ekstremitetima. Nastaju na mjestima dodira kože s radnom odjećom natopljenom mineralnim uljima (acne oleinica), katranima (acne picea) ili hloriranim organskim jedinjenjima (acne chlorica).

Akneiformne erupcije jesu akneiformne dermatoze različite etiologije koje morfološki liče na vulgarne akne. Za razliku od pravih akni koje uzrokuje poremećena keratinizacija u infundibulu i počinje mikrokomedonom, akneiformne erupcije počinju folikularnom upalom, papulopustula je osnovna eflorescencija, a komedoni su neuobičajeni i nastaju sekundarno. Karakterističan je nagli početak brojnih promjena, ponekad na neuobičajenim mjestima, te pojava i kod starijih ljudi. Najčešće se vidi nakon uzimanja različitih lijekova (acne medicamentosa), posebno kortikosteroida (acne steroidica), joda i broma (acne halogenica). Terapija se sastoji u otklanjanju uzroka.

 

 

 

Tagged with:
 

4 Responses to B-“Bubuljice” Acne vulgaris, Acne juvenilis..

  1. Mario says:

    Pazljivo sam pregledao prilicno vasih clanaka i odista mi se dopadaju . Mislim da umijete pisati i iznijeti kvalitetne savjete. Blog vam je lijepo poslozen. Bilo bi dobro da ga malo obojite u neke vedrije boje. Medjutim, Samo, to je samo laicko misljenje, pa ne morate da ga uzmete ozbiljno . Srdacan pozdrav ! PS. Podijelio sam vas sa prijateljima fejsbuku.

  2. Stanisic Milica says:

    Da li biste mogli da napisete clanak o mitiserima?
    Unaprijed Vam hvala!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Arhiva